Prof. Dr. Elmedin Muratbegović 

Voditelj ljetne škole

Poštovani polaznici „Ljetne škole  -  Smjernice za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini“,

Kao dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu iznimno sam ponosan zbog pokretanja programa „Ljetna škola  -  Smjernice za postupanje u slučajevima nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini“. Ovaj projekat necikličnog oblika obrazovanja samostalno realizuje naš fakultet, uz partnerstvo Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, čija je preporuka polaznicima za učešće u ovom programu od izuzetnog značaja za provođenje naše Ljetne škole. Svakako, raduje nas da su i mnoge druge relevantne institucije u Bosni i Hercegovini, te nevladin sektor i međunarodne organizacije, prepoznale važnost ovog projekta.
U nastavnom procesu koji se provodi na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, te naročito u naučnoistraživačkom radu koji se odvija unutar naše kuće, posebna pažnja pridaje se upravo problemu nasilja nad djecom. Zaštita djece od nasilja obaveza je svih nas, a od naročite je važnosti znati prepoznati dijete nad kojim je izvršeno nasilje. Kako postupati u slučajevima kada se nasilje nad djecom dogodi? Kao univerzitetski profesor, ali primarno kao roditelj, želio bih da to svi naučimo.

Namjera nam je da polaznici ove Ljetne škole savladaju osnove, odnosno, unaprijede svoja znanja u segmentu postupanja u slučajevima nasilja nad djecom. Intenzivnom obukom, savjetovanjem, usmjeravanjem i pripremanjem za reagovanje u različitim slučajevima,  doprinijećemo da zainteresovani pojedinci, bili oni dio sistema ili ne, nakon uspješnog savladavanja programa, primijene stečena znanja u slučaju izvršenog nasilja nad djetetom. Profesori Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije,  kao i različiti stručnjaci iz prakse iz Bosne i Hercegovine, prenijeće svoja bogata znanja i iskustva polaznicima ovog programa, te cijenim da je sedmodnevna Ljetna škola izvrsna prilika, kako za sticanje novih znanja i vještina, tako i za razmjenu iskustava, a svakako i za nova poznanstva i unapređenje saradnje među polaznicima, ali i institucijama i ustanovama iz kojih dolaze.

Nasilje svih vrsta, naročito nasilje u svakodnevnom životu, prijeti da postane obrazac ponašanja koji zajednica prisilno prihvata kao rutinu. Kako se zaštititi od nasilja i kako precizirati elemente zaštite od svih oblika nasilja, veliki su izazovi za sve organe formalne, ali i neformalne socijalne kontrole danas. Nasilje se najčešće određuje kao upotreba sile da bi se neka osoba povrijedila, a modus izvršenja je različit i obuhvata aktivnosti kao što su: upotreba fizičke sile s ciljem uticanja i iznuđivanja određenog ponašanja, napad na osobu, koji se sastoji u fizičkom nanošenju udaraca i povreda, emocionalnom i psihičkom povređivanju, nezakonitom korištenju sile i fizičke snage, ilegalnoj, protupravnoj i nepravnoj upotrebi sile, primjeni različitih oblika prinude, te oblik sile i agresije koji se koristi uz protivljenje i otpor onih nad kojima se ona provodi. Nasilni obrazac ponašanja najčešće se dovodi u vezu s protivljenjem i otporom žrtve, mada se taj otpor i protivljenje ne moraju neposredno izraziti s obzirom na postojanje straha žrtve. Stoga se ovaj fenomen danas izučava veoma seriozno. Zaštita ljudi od nasilja je primarni zadatak savremene zajednice, a zaštita djece od ove pošasti je dodatni zadatak i obaveza kojoj bi svaka ozbiljna i civilizirana zajednica trebala posvetiti veliku pažnju. Zlostavljanje i zanemarivanje djece, ili kako ih skupa najčešće nazivamo nasiljem nad djecom je, nažalost, veoma raširen problem, koji danas zasigurno ugrožava temelje vrijedonosnog sistema savremenog društva. U kontekstu posljedica koje nasilje nad djecom ostavlja na društvo, posebno značajnu ulogu imaju ne samo etički i moralni, nego i kulturni i socioekonomski faktori. Ponovljeno mnogo puta, nasilje nad djecom oduzima i cijelom društvu mogućnost razvoja, a time sprečava napredak ka ostvarivanju Milenijskih razvojnih ciljeva.  Bosna i Hercegovina je članstvom u UN-u i prihvatanjem Konvencije o pravima djeteta kao osnovni princip zaštite  djece preuzela standard prepoznatljiv kao “najbolji interes djeteta” što generalno i jeste ključni princip zaštite djece u međunarodnim i regionalnim okvirima. Upravo neke odredbe Konvencije o pravima djeteta na najbolji način štite dijete od svih oblika nasilja koje se odnose na: ekonomsko iskorištavanje, zabranu upotrebe droge i alkohola, zabranu spolnog iskorištavanja i dječije pornografije, onemogućavanje otmice, prodaje i trgovine djecom, zabranu bilo kakvog vida izrabljivanja djeteta, zabranu mučenja ili bilo kakvog oblika ponižavanja, pravično postupanje prilikom zakonitog zatvaranja djeteta, osiguravanje prava na pravnu pomoć, zabranu učešća djece u oružanim sukobima i pružanje zaštite djeci u ratu, osiguravanje prava na oporavak i resocijalizaciju djece koja su bila izložena nasilju, pravično postupanje s djecom počiniocima krivičnih djela i uređivanje odgovarajućih uslova za izvršenje kazne i poštivanje svih drugih standarda u oblasti ljudskih prava koja u pogledu pomenutih standarda zaštite djece predstavljaju osnov za usklađivanje nacionalnih zakonodavstava i svakodnevne prakse. 

Stoga smo, kao fakultet najstarijeg univerziteta u BIH, prihvatili ovaj veliki izazov. Tačnije, prihvatili smo obavezu približavanja odredbi dokumenta pod nazivom: „Smjernice za postupanje za slučajeve nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini“, vodeći računa o svim relevantnim institucijama koje tretiraju ovaj problem u svoj njegovoj složenosti. Smjernice za postupanje u slučaju nasilja među djecom u Bosni i Hercegovini zasnivaju se na sadržaju i obavezama propisanim u Strategiji za borbu protiv nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini (2012.-2015.), koju je usvojilo Vijeće ministara BiH 28. novembra 2012. godine i čine njen sastavni dio. Smjernicama su precizno preporučeni neki segmenti rada i tretiranja djece žrtava nasilja kroz općeprihvaćenu definiciju nasilja, preporučene profesionalne i standarde nadležnih javnih tijela i drugih institucija formalne socijalne kontrole na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Dokument nije obavezujući za organe formalne socijalne kontrole, ali ipak smo procijenili da u sebi sadrži vrlo konkretne preporuke koje mogu pomoći profesionalcima u svakodnevnoj aktivnosti preventivnog i represivnog tremana u slučajevima nasilja nad djecom u BIH. Na ovaj način, putem programa „Ljetna škola – Smjernice za postupanje u slučaju nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini“, stručnoj, ali i široj javnosti, nudimo edukaciju koja će u budućnosti zasigurno pomoći u procesu ranog prepoznavanja, ali i prijavljivanja slučajeva nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini.