top of page
Nastavni proces 2018/2019 - Odluke

9.9.2019

9.9.2019

19.9.2019

24.9.2017

◄

1 / 1

►

Please reload

​Nastavni proces na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije se organizuje kroz prvi, drugi, integrisani, stručni studij i treći ciklus baziran na konceptu „4+1+3“, ili „5+0+3“ ili „2+3+3“ što znači: četiri godine dodiplomskog studija, jedna godina postdiplomskog studija i tri godine doktorskog studija, ili pet godina integrisanog studija i tri godine doktorskog studija, ili dvije godine stručnog studija i tri godine integrisanog studija i tri godine doktorskog studija. Dodiplomski studij (4+1), koncipiran je u tri oblasti / smjera, koja traju po 4 godine:

  • Oblast/smjer Kriminalistika;

  • Oblast/smjer Kriminologija;

  • Oblast/smjer Sigurnosne studije.

 

Uspješnim okončanjem prvog ciklusa studija kandidat stiče sljedeće zvanje BACHELOR (the degree of Bachelor) i to: BAKALAUREAT (BACHELOR) KRIMINALISTIKE (BA in Criminal Investigation); BAKALAUREAT (BACHELOR) BAKALAUREAT KRIMINOLOGIJE (BA in Criminology).

 

Integrisani studijski program „Upravljanje u kriznim situacijama“, pripada oblasti Sigurnosnih studija i traje deset (10) semestara ili pet godina. Uspješnim okončanjem studija, student stiče zvanje Magistar upravljanja u kriznim situacijama MAGISTAR (MASTER) UPRAVLJANJA U KRIZNIM SITUACIJAMA (MA in Crisis Management).

 

Stručni studijski program „Privatna sigurnost i zaštita od požara i eksplozija“  traje četiri (4) semestara ili dvije godine. Od ukupno 19 nastavnih predmeta koje student mora odslušati u četiri semestra, dva su predmeta predviđena kao praktična, terenska ili stručna praksa. Uspješnim okončanjem studija, student stiče zvanje Stručnog specijaliste privatne sigurnosti i zaštite od požara i eksplozija. Nakon Stečene kvalifikacije Stručni specijalista privatne sigurnosti i zaštite od požara i eksplozija, student može upisati treću godinu integrisanog studijskog programa. “Upravljanje  u kriznim situacijama”. 

I ciklus
Dodiplomski studij

Studij Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije se organizuje kroz tri oblasti ili smjera i to: 

  • Kriminalistika (Naučna oblast koncipirana prema osnovnim intencijama heurističke i silogističke koncepcije istraživanja protivpravnih ponašanja usmjerena ka idealu spoznaje „istine“. Bavi se aktivnostima otkrivanja, razjašnjavanja i dokazivanja krivičnih djela.)

  • Kriminologija (Naučna oblast koja se bavi izučavanjem kriminalnog ponašanja i kriminaliteta, te proučava fenomenologiju i etiologiju kriminaliteta, položaj i ulogu žrtve u kriminalnom aktu, mjestu i značaju ključnih instrumenata društva u suprotstavljanju kriminalitetu).

  • Sigurnosne studije (Naučna oblast koja se bavi izučavanjem sigurnosne problematike u društvu i državi. Bavi se izučavanjem teorija i sistema sigurnosti, obavještajnim sistemima i sistemima nacionalne i međunarodne sigurnosti). 

Prvi ciklus studija na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije se izvodi u trajanju od četiri školske godine ili osam semestara, a vrednuje se sa 240 ECTS studijskih bodova. U skladu sa ECTS-om, obim studijskog programa iznosi 60 ECTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS studijskih bodova u jednom semestru. Studijska godina se organizuje u dva semestra: zimski i ljetni. Nastava u zimskom semestru počinje trećeg ponedjeljka u septembru i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završne ispite). Nastava u ljetnom semestru počinje trećeg ponedjeljka u februaru i traje 16 sedmica (15 sedmica kontinuiranih aktivnosti + 1 sedmica za završne ispite).

Uspješnim okončanjem prvog ciklusa studija kandidat stiče sljedeće zvanje BACHELOR (the degree of Bachelor) i to:

 

  • BAKALAUREAT (BACHELOR) KRIMINALISTIKE (BA in Criminal Investigation)

  • BAKALAUREAT (BACHELOR) KRIMINOLOGIJE (BA in Criminology)

  • BAKALAUREAT (BACHELOR) MENADŽMENTA SIGURNOST (Ba in Security Menagement)

Integrisani studij
I i II ciklusa

Ovaj studijski program pripada oblasti SIGURNOSNIH STUDIJA, putem kojih se artikuliraju različite naučne discipline koje imaju za cilj osvjetljavanje nekih segmenata života koje su u bliskoj historiji smatrane tabu temama. Radi se o teorijama i sistemima sigurnosti, obavještajnim sistemima, sistemima nacionalne, međunarodne, regionalne sigurnosti, kao i novim konceptima i filozofijama
organizaciono-sigurnosnih nauka. Na fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije oblast sigurnosnih studija organizirana je kroz Katedru za sigurnosne studije, koja objedinjuje
više srodnih predmeta u okviru programa Fakulteta.

 

Studij traje deset (10) semestara sa ukupno 30 (ECTS) kredita po semestru ili sa ukupno 750 – 900 (SATI) opterećenja studenata po semestru ili ukupno 300 (ECTS) kredita za studijski program ili sa ukupno 7500 – 9000 (SATI) opterečenja studenta za čitav studijski program.


Nastavni plan i program se sastoji od ukupno 49 nastavnih predmeta podjeljenih u deset semestara (zimski i ljetni). Od ukupno 49 nastavnih predmeta 45 nastavnih predmeta su obavezni predmeti, dok student može birati dva (2) izborna predmeta u osmom (VIII) i devetom (IX) semestru, što predstavlja ukupno 47 nastavnih predmeta koje student mora odslušati i polagati kroz formu završnih ispita. O od ukupno 47 nastavnih predmeta koje student mora odslušati, tri su predmeta predviđena kao praktična, terenska ili stručna praksa koji u ukupnom studentskom opterećenju iznosi 30 (ECTS) kredita ili 750 – 900 sati.

​

Uspješnim okončanjem studija, student stiče zvanje

Magistar upravljanja u kriznim situacijama

Uslovi za upis

Uslov za upis na prvi ciklus studija Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije je završena četverogodišnja srednja škola. Prilikom apliciranja za upis na Fakultet, pored vrednovanja uspjeha iz srednje škole, vrši se i polaganje prijemnog ispita (test opšte informisanosti).

 

Pravo upisa na drugi ciklus studija imaju kandidati sa završenim odgovarajućim prvim ciklusom studija koji se vrednuje sa najmanje 240 ECTS studijskih bodova, kao i kandidati koji su završili studij po predbolonjskim nastavnim planovima i programima, uz obavezu fakulteta/akademije da planirana upisna kvota u drugi ciklus studija mora imati najmanje 50% mjesta u odnosu na upisnu kvotu za sve odsjeke/smjerove iz prvog ciklusa studija.

 

Upis na treći ciklus studija vrši se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Univerzitet/organizaciona jedinica, u zavisnosti od toga ko organizira studij. Obavijest o konkursu za upis studenata objavljuje Univerzitet/organizaciona jedinica u najmanje tri dnevna lista na području Bosne i Hercegovine. Konkurs za upis studenata u prvu studijsku godinu objavljuje se na web-stranici Univerziteta / organizacione jedinice, kao i na oglasnim pločama Univerziteta / organizacione jedinice koja organizira studij i to najkasnije dva mjeseca prije početka studijske godine. Na konkurs se mogu prijaviti kandidati koji su stekli diplomu drugog ciklusa studija ili ekvivalenta (akademskog zvanja magistra) iz odgovarajuće oblasti nauke.

Drugi ciklus studija Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije traje jednu jednu godinu (dva semestra) čijim završetkom se stiče 60 ECTS bodova, a u zbiru sa prvim ciklusom studija iznosi 300 ECTS bodova. 

Uspješnim okončanjem drugog ciklusa studija kandidat stiče sljedeće zvanje MAGISTAR (Master Degree) i to: 

  • MAGISTAR (MASTER) KRIMINALISTIKE (MSc in Criminal Investigation)

  • MAGISTAR (MASTER) KRIMINOLOGIJE (MSc in Criminology)

  • MAGISTAR (MASTER) SIGURNOSNIH STUDIJA (MSc in Security Studies

​

Detaljne informacije o II ciklusu studija možete pronaći na specijalizovanoj internet stranici: www.masterprogrami.edu.ba

III ciklus
Doktorski studij

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije kao sastavnica Univerziteta u Sarajevu, ustrojava i izvodi postdiplomski doktorski studij kao Treći ciklus nastave iz područja Kriminalistike, Kriminologije i Sigurnosnih studija. Programom koji slijedi Fakultet provodi postupak za sticanje akademskog stepena doktora nauka iz polja pomenutih nauka. Studij je organizovan kroz kombinaciju djelomično tradicionalnih predavanjima i proučavanjem literature, i veoma izraženim naglaskom na naučna istraživanja upotrebom alternativnih metoda studija, kao što su timski rad na projektima i istraživački seminari, a sve u skladu s Bolonjskom deklaracijom. 

Treći ciklus studija sastoji se iz:  

  • izbora naučne/umjetničke oblasti u okviru koje će se raditi doktorska disertacija i izbora mentora, 

  • definisanja studijskog programa, oblasti, podoblasti ili discipline, 

  • pohađanja nastave i praćenja vrednovanja rezultata kroz utvrđene provjere znanja, 

  • prijave i prezentacije izabrane teme, pristupa i naučnog metoda doktorske disertacije/rada, 

  • naučnoistraživačkog i praktičnog rada na izradi doktorske disertacije, 

  • odbrane rezultata rada doktorske disertacije, 

  • javne odbrane doktorske disertacije i 

  • objavljivanja dijelova istraživanja u referentnim časopisima. 

Nastavni proces se izvodi kroz predavanja, seminare, konsultacije, te druge utvrđene oblike nastave. Nastava se izvodi ukoliko na jednom predmetu ima tri ili više studenata. Konsultativna (mentorska) nastava se obavezno izvodi ukoliko predmet sluša manje od tri studenta ili ako je ovakav vid nastave nužno organizirati zbog prirode (karaktera) studija. Treći ciklus studija traje tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija vrednuje se sa 180 ECTS studijskih bodova, od toga najmanje 100 ECTS bodova studenti stiču putem predavanja i vježbi, a 80 ECTS bodova stječu originalnim naučnim istraživanjem, te drugim aktivnostima u koje spada i sama izrada Doktorske disertacije. Postdiplomski doktorski studij studij organizovan je isključivo u punom radnom vremenu. Predviđeno trajanje studija u punom radnom vremenu je šest semestara (tri godine). Studij može upisati osoba koja je završila univerzitetski magistarski (Master- II ciklus) studij s najnižom prosječnom ocjenom 8,5 ili sa najnižom prosječnom ocjenom od 8,0 uz preporuku dva univerzitetska nastavnika.

Uspješnim okončanjem trećeg ciklusa studija kandidat stiče sljedeće zvanje DOKTOR (PhD Degree) i to:

  • DOKTOR KRIMINALISTIČKIH NAUKA (PhD in Criminal Investigation)

  • DOKTOR KRIMINOLOŠKIH NAUKA (PhD in Criminology)

  • DOKTOR SIGURNOSNIH NAUKA (PhD in Security)

Ocjene

Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom, kako slijedi:  

  • 10 (A) – (izuzetan uspjeh, bez grešaka ili sa neznatnim greškama), nosi 95–10 bodova,

  • 9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85–94 bodova,

  • 8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75–84 bodova,

  • 7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi 65–74 bodova, 

  • 6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55–64 bodova, 

  • 5 (F, FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije), manje od 55 bodova.

 

Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktični. Provjera znanja je, po pravilu, pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada. Studij prvog ciklusa završava se polaganjem svih ispita i/ili izradom završnog rada, u skladu sa studijskim programom.

bottom of page